VAKCINE se smatraju jednim od najvećih dostignuća u medicini. Naučne projekcije pokazuju da je od početka veka u zemljama sa niskim i srednjim prihodima spašeno 37 miliona dečjih života zahvaljujući vakcinaciji protiv 10 uobičajenih bolesti, piše portal Science Alert.

Štaviše, do 2030. taj bi se broj mogao udvostručiti, ističu naučnici u studiji objavljenoj u Lancetu.
Bez pristupa određenim vakcinama koje, na primer, štite od morbila, rotavirusa, HPV-a ili hepatitisa, šanse da deca rođena 2019. u tim zemljama umru pre petog rođendana bile bi čak 45 odsto veće.
Niži mortalitet
Razlika u zdravstvenom pogledu između vakcinisanih i nevakcinisanih osoba vidljiva je i u odraslom dobu. Naime, nove projekcije pokazuju da će smrtnost dece rođene u ovim zemljama 2019. godine i vakcinisane protiv ovih bolesti biti za 72 odsto niža kod starijih i odraslih.
„Naša studija naglašava veliku korist za javno zdravlje ako se programi vakcinacije sprovode u zemljama sa niskim i srednjim prihodima“, rekao je epidemiolog Neil Ferguson sa Kings Koledža u Londonu. Mada i u razvijenim zemljama, a i u Srbiji, antivakserski pokret ima veliki broj pristalica.
Izračunavanje života spasenih vakcinacijom je nezahvalan i nesavršen posao, ali to ne znači da ne vredi pokušati, kažu naučnici.
I ovaj model ima svoja ograničenja jer mnoge zemlje nemaju potpune i dosledne podatke o broju bolesnih i umrlih.
Međutim, to je dragocena procena i najveća studija ikada sprovedena, zasnovana na programima vakcinacije protiv virusa hepatitisa B, hemofila tipa B (bakterije koje uzrokuju meningitis kod dece), humanog papiloma virusa, japanskog encefalitisa, morbila, rotavirusa, rubeole, žute groznice, meningokok i pneumokok.