Siromašni engleski zidar John Kelly hteo je nastupiti na elitnom takmičenju veslača u Henleyu. Nisu mu dozvolili. Odselivši se u SAD, dvostruko se “osvetio”; osim što je postao uspešan građevinski preduzetnik, triput je pobedio na još elitnijem takmičenju od Henleya – na olimpijskim igrama u Antwerpenu 1920. i u Parizu 1924. A “osvetila” su ga i deca; sin je dvaput pobedio na onom istom takmičenju na koje svojevremeno nisu pustili oca, dok mu kći Grace nije niko drugi do – princeza od Monaka.
Englez Philip Noel-Baker dobio je na igrama u Antwerpenu srebrnu medalju kao drugoplasirani u trci na 1500m, a 1952. – Nobelovu nagradu za mir.
Iako je Francuz Jules Noel u Los Angelesu 1952. bacio disk dalje od svih, nije dobio nijednu medalju. Naime, sudija je u to vreme gledao trku na 5000 m, pa Noelov najbolji hitac nije ni video ni priznao.Ta ista trka koju je gledao pomenuti sudija s diska, bila je zaista uzbudljiva, a posebno njene posledice. Finac Lethinen zakrčio je na trenutak put Amerikancu Hillu, te je na cilju bio za prsa bolji i dobio zlatnu medalju. Publika je negodovala, ocenivši da bi “zlato” trebalo pripasti njihovom trkaču. Finac je ipak sve iznenadio, nekoliko nedelja kasnije poslao je svom protivniku sa staze, Hillu, pola svoje medalje.
**** Ovim nastavkom se završavaju ove kratke zanimljivosti iz sveta Olimpijskih priča koje sam pripremio!