in

Božena Jelušić: Patrijarhat je življi nego ikad

U našim autoritarnim i isključivim zajednicama, netolerantnim prema drugima i drugačijima, nasilje nad ženama u politici gotovo je normalizovano. Nažalost, u diskriminaciji žena u politici učestvuju i same žene, osiguravajući tako većinsku podršku režimima koji ih diskriminišu.

Božena Jelušić

U novijoj crnogorskoj istoriji ulazak žena u politiku će pokrenuti Antifašistički front žena nakon Drugog svjetskog rata, ali bez kvota i Zakona o rodnoj ravnopravnosti danas bi djelovanje crnogorskih političarki bilo gotovo nezamislivo. I na globalnom i na lokalnom nivou izazovi su slični: podešnjavanje politika, obnova religijskih praksi, ekstremizacija i fundamentaliizacija, digitalni izazovi nasilništva nad ženama u politici… Najzad, i COVID19 razotkriva gotovo netaknut sistem rodnog nasilja i diskriminacije u svim oblastima života.

Crnogorske političarke u takvom okruženju ipak djeluju odlučnije i samosvjesnije nego nekada. Nasilje kojem su izložene shvataju kao cijenu koju moraju platiti. Kvote i raspored na izbornim listama razlog su da im se pripiše da „lakše napreduju“. Međutim, polovina crnogorskih političarki nije udata ili je razvedena, što na svoj način otkriva nepravednu raspodjelu vremena za brigu o porodici i za individualni razvoj. To naročito zloupotrebljavaju političke partije, a ženi koja se na bilo koji način nametne smjesta se pripisuje konfliktnost. Neformalni centri moći i dalje su nedostupni ženama, a upravo u njima se donose presudne političke odluke. I novcem partija mahom upravljaju muškarci, pa se u kampanjama malo ulaže u promociju liderki. Zato su njihovi forumi često „nužno zlo“ i svođenje na partijski dekor. Činjenica da muškarci lako artikulišu svoje motive za bavljenje politikom – kao ekonomske i liderske, a žene u najvećem procentu – ne znaju ili ne žele da odgovore, svojevrsni je indikator nametnutog stida zbog kršenja utvrđenih rodnih uloga.

Diskriminatorski tretman političarki ima za cilj obeshrabrivanje i ućutkivanje i sistemski je produkt patrijarhata. Njega ni mnogi obrazovani i senzibilisani muškarci često ne prepoznaju, ali redovno praktikuju. Nov fenomen je elektronsko nasilje i nasilje na društvenim mrežama. Autori su najčešće anonimni, iako je lako prepoznati njihove političke i interesne centre. Žrtva međutim nije anonimna, a kanonada napada na pojedinu politačarku često ima oblike specijalnog i totalnog rata. Diskreditacija crnogorskih političarki u javnom prostoru otkriva da su sve poluge moći, kako na polju političkog tako i svega ostalog, prevashodno u muškim rukama.

Nažalost, u diskriminaciji žena u politici učestvuju i same žene, osiguravajući tako većinsku podršku režimima koji ih diskriminišu. Političarke se često prilagođavaju „personi“ birača, koga definiše to što su se na prostoru bivše Jugoslavije nakon 90-tih etablirale nacionalne države, a što je suštinski osnažilo mizoginiju i uspostavilo nacional-populistički model žene određen istorijom, jezikom, tradicijom, domovinom, majčinstvom. Političarkama su tako nametnuti „muški“ konstrukti koji potom određuju žestinu i prirodu napada na njih same. Takva „muška“ politička artikulacija iznova uspostavlja patrijarhat kao esencijalnu kategoriju i suštinski osnažuje spiralu nasilja koje se zahvaljujući pomenutim konstruktima vrši nad ženama.

Ne manje važno je da su nakon trideset godina obrazovnih lutanja, iznikle generacije mladih koje nisu sigurne šta je fašizam, što je istorijski i vrijednosno neupitno, koji saznanja o sebi i drugima dobijaju u eho-komorama društvenih mreža i teoretičara zavjera. Zato je u našim autoritarnim i isključivim zajednicama, netolerantnim prema drugima i drugačijima, nasilje nad ženama u politici gotovo normalizovano. Ipak, crnogorske političarke mu se danas odlučnije suprotstavljaju i bore se za svoje mjesto u politici.

Božena Jelušić, poslanica je u Skupštini Crne Gore

(okruzenje.net)

Šta mislite o ovome?

Ostavi komentar

Your email address will not be published. Required fields are marked *

horoskop

Dnevni horoskop za 24. jul 2021. godine

Dimić: Albanski genocid nad Srbima traje već 15 godina, a zapad žmuri