Uporedili smo podatke o rođenju i smrti ljudi i primata i otkrili da je opšti obrazac smrtnosti kod svih bio jednak.
Besmrtnost i večna mladost pripadaju kategoriji mitova, pokazalo je novo istraživanje koje bi konačno moglo završiti večnu raspravu o tome možemo li živeti zauvek.
Naučnici decenijama pokušavaju da iskoriste snagu genomike i veštačke inteligencije kako bi pronašli način da spreče ili obrnu starenje. Treba napomenuti da je ta industrija vredna 110 milijardi dolara, a procenjuje se da će joj vrednost do 2025. godine narasti na 610 milijardi dolara.
Međutim, nova studija navodi da je vrlo verovatno nemoguće usporiti brzinu starenja zbog bioloških ograničenja, piše The Guardian.
Istraživanje koje je sproveo međunarodni tim naučnika iz 14 zemalja, uključujući stručnjake sa Univerziteta Oksford, baziralo se na hipotezi “nepromenjene stope starenja”, koja govori da vrste imaju relativno fiksnu stopu starenja u odrasloj dobi i da na nju verovatno ne utiče ulaganje napora protiv starenja (anti-aging). Istraživanje je objavljeno na temelju “kolekcije 39 ljudskih i neljudskih skupova podataka iz sedam rodova”.
“Naši rezultati podupiru teoriju o nepromenjivoj stopi starenja, implicirajući biološka ograničenja na to koliko se može usporiti stopa starenja čoveka”, navode naučnici.
“Uporedili smo podatke o rođenju i smrti ljudi i primata i otkrili da je opšti obrazac smrtnosti kod svih bio jednak. To sugeriše da biološki, a ne drugi faktori, na kraju kontrolišu dugovečnost”, rekao je Hoze Manuel Aburto iz Oksfordskog centra za demografske nauke Leverhulme, koji je analizirao podatke koji obuhvataju vekove i kontinente.
“Statistike su potvrdile, kako se poboljšavaju zdravstveni i životni uslovi, pojedinci žive duže, što dovodi do povećanja dugovečnosti cele populacije. Ipak, kako godine odmiču, nagli porast smrtnosti je vidljiv kod svih vrsta”, nadodao je Aburto.
To u osnovi potvrđuje da se smrt ne može prevariti. Životni vek možda je produžen kao rezultat boljih uslova okoline, ali na kraju krajeva, svi ćemo ostariti i umreti.
Rasprava o tome koliko možemo produžiti životni vek deli akademsku zajednicu decenijama, a potraga za faktorom koji bi produžio život posebno je aktivna u Velikoj Britaniji, gde se najmanje 260 kompanija, 250 ulagača, 10 neprofitnih i 10 istraživačkih laboratorija koristi naprednim tehnologijama kako bi ostvarili neki pomak po tom pitanju.